|
Vi rado koncern Styria Medien AG opisujete slikovito. Kako izgleda aktualna slika?
|
|
Do nedavno je to bila pomorska flota, no mislim da je vrijeme da ju napustimo i da govorimo o mreži velike učinkovitosti. Kod pomorske flote svi brode u jednom smjeru – iza predvodničkog broda. Mreža je interaktivno polje ravnopravnih odnosa. Za mene je to slika 21. stoljeća.
|
|
Ta računalna mreža velike učinkovitosti bi – tako su Vas u medijima citirali – u ovom desetljeću trebala udvostručiti svoj promet. Vrlo visoko postavljen cilj.
|
|
To se ne smije doslovno shvatiti. Promet bi se trebao kretati u smjeru dinamičnog, strateški utemeljenog, ali ne i nekontroliranog rasta.
|
|
A u smjeru koje strane svijeta?
|
|
Prema Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj – tamo želimo ostvariti svoje ciljeve značajnim intenziviranjem svog angažmana.
|
|
Kako će to intenziviranje izgledati?
|
|
Naglasak stavljamo na akvizicije, te uvijek iznova i na osnivanje novih poduzeća. I želimo se i nadalje zadržati unutar naše osnovne djelatnosti – mi jesmo i želimo ostati medijsko poduzeće. Od toga ne odstupamo.
|
|
Ostanimo kod budućnosti – U kojem smjeru vodi put u medijskoj branši?
|
|
To je nesumljivo pitanje koje me najviše zaokuplja i koje će obilježiti moj rad i prevladavati njime slijedećih 15 godina. Tu postoje dva aspekta. Prvi je domaći austrijski. Radi se o tome, koliko se konačno mogu stvoriti pretpostavke za dualni sustav privatnih i javnih medija. Drugi je međunarodni: Tu se mora pokazati, da li je Wolfgang Riepl ٭ s obzirom na novine imao pravo svojom teorijom o besmrtnosti medija. Ne usudim se ovako naprečac odgovoriti na to i otvoreno pristupam toj temi.
|
|
Kakve bi naravi one mogle biti?
|
|
Po meni nije sigurno da će se u budućnosti radio, televizija, novine itd. još uopće razlikovati. Posve je moguće da se poredak u medijima neće više ravnati prema povijesnom porijeklu, nego samo prema korisničkom okružju. Sve upućuje na konvergenciju medija i time dovodi do apsurda pitanje, da li će i koliko dugo će novine još postojati. Ako pomislimo samo na mogućnosti E-Inka (op. elektronska tinta) – što onda razlikuje jedan laptop od jednog inteligentnog lista papira?
|
|
Kojim će se strategijama s obzirom na sadržaj Content Company Styria oboružati za nove izazove?
|
|
Postoji porast elitnih slojeva i u zapadnim zemljama je obrazovni stupanj sve viši. Dakle, nivo je, a time su i zahtjevi ukupno postali viši. No, sada se konzumira više informacija i zabave nego ikada prije, pa tako postoji i više interakcije. Dakle, za pretpostaviti je, da se tu znatno ide na uštrb dubine. Novim je medijima dijalektika površnosti i dubine do u detalje postala mogućom – želja za brzim pregledom se tu sigurno ne kosi s produbljivanjem sadržaja.
|
|
U kojoj je mjeri jezik izazov u jednom multinacionalnom medijskom koncernu?
|
|
To je u svakako vrlo važna tema u našim poduzećima, no nije i nepremostiva prepreka. Uspjeh sigurno o tome ne ovisi. Radi se samo o tome, koliko se profesionalno vlada tim područjem, a tu mi još nesumljivo nismo dovoljno dobri. Prevesti sadržaje je svakako manji napor nego ih napisati.
|
|
Koji bi Vas drugi posao u vlastitom koncernu najviše privlačio?
|
|
Teško pitanje, jer mi se čini, da posao koji sada obavljam, dobro objedinjuje moje talente. U onome, u čemu nisam talentiran se baš i ne traži moj angažman. No, ima čak nekoliko radnih mjesta, na kojima bih se dobro osjećao. Kao uvodničar u novinama, ili na primjer, kao radijski voditelj, i kao Key-Accounter u odjelu za oglašavanje. Ali mi je ipak najdraža strategija...
|
|
I na kraju: Koje su slabe točke medijskih djelatnika?
|
|
Svi bi mi trebali poraditi na našoj skromonosti. Mislim, da upravo oni koji rade u medijima jako dolaze u iskušenje, da razviju taštinu i da ju njeguju. Na vodećim pozicijama je to još izraženije. Znam da i sam svaki dan ne uspijevam udovoljiti tom zahtjevu. No, za skromnost imam svoje uzore.
|
|
* Misao o besmrtnosti medija filologa i novinara Wolfganga Riepla, koja ima korijene u starom vijeku, je već od 1913. poznata kao „Rielpov zakon“ („Rielpsches Gesetz“)
|
